Tehnička lakoća presnimavanja i dostupnost materijala na Internetu ozbiljna je kušnja svima koji bi neovlašteno pržili, kopirali, umnožavali i distribuirali razna autorska djela, pa time stekli imovinsku korist ili uštedjeli na plaćanju skupljih knjigama i CD-ima. No, danas nismo svjedoci kršenja samo autorskih prava. Kradu se i ostali oblici intelektualnog vlasništva poput patenata (zaštićeni izum), žigova ili eng. trade mark, industrijskog dizajna.

U kojoj je mjeri Internet pogodovao krađi intelektualnog vlasništva razgovarali smo s mr. sc. Željkom Topićem, ravnateljem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV). Ta institucija pruža informacijske usluge o svim oblicima intelektualnog vlasništva, savjetuje kako ga zaštiti i slično.

"Intelektualno vlasništvo (pojam obuhvaća prava industrijskog vlasništva, te autorska i njemu srodna prava) Internet je ozbiljno ugrozio. Primjerice, žig se priznaje na određenom geografskom teritoriju, bilo da je riječ o državi ili skupini država koje su pod jedinstvenom jurisdikcijom, poput Europske Unije. U trenutku kad se žig objavi na Internetu, prešao je izvan granica jedne zemlje, te time postaje globalno dostupan.

Uzmimo za primjer situaciju u kojoj se određena njemačka tvrtka koristi istim žigom koji je već duže vrijeme zaštitni znak neke hrvatske tvrtke. Ako njemačka tvrtka na Internetu pod istim žigom objavi svoje usluge i proizvode, povrijedila je pravo hrvatske tvrtke na njezin žig i proizvode koje ona pod njim nudi. Hrvatska tvrtka može zatražiti od njemačke da na svojim Internet stranicama stavi upozorenje kako se njihova ponuda ne odnosi na Hrvatsku te kako u našoj zemlji sa svojim žigom ne želi ostvariti komercijalni efekt, dobit. Domaća tvrtka može ih i tužiti, no tu je upitna nadležnost suda. Naime, hrvatski sud nije nadležan za taj spor." istaknuo je Željko Topić.

Situacija je djelomično riješena tzv. soft law aktom, preporukom o upotrebi intelektualnog vlasništva na Internetu koju su usvojile Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) i pariška Unija za zaštitu industrijskog vlasništva.

Cilj te preporuke je da se stvori zakonski okvir za sve koji žele trgovati putem Interneta, te da olakšava primjenu postojećih nacionalnih zakona koji se odnose na žigove i druge oblike industrijskog vlasništva.

Preporuka, između ostaloga, određuje kako se odmjerava koliko je upotreba obilježja neke tvrtke pridonijela kupovini određenoga proizvoda, a koliko je samo nelojalna konkurencija, pa se u tom smislu i izriču zabrane uporabe.

Ipak, to je samo preporuka koja nikoga ni na što ne obvezuje. U bliskoj budućnosti morat će se donijeti međunarodni propis kojim bi se jače zaštitilo intelektualno vlasništvo na Internetu. Razlog tomu je činjenica da je intelektualno vlasništvo postalo jedan od najunosnijih biznisa na svijetu.

Multinacionalne kompanije i razvijene zemlje danas žive od intelektualnog vlasništva, jer je ono glavni pokretač gospodarskog razvoja. Žig Coca Cola ima inherentnu vrijednost koja se godišnje procjenjuje između 55 i 80 milijardi dolara, što je iznos veći od cjelokupne materijalne aktive kompanije.

Intel inside je glavni marketinški slogan Intela. Kupci možda ne znaju mnogo o tehnologiji, ali znaju da je Intel inside prava stvar. Intelovci svoju tržišnu poziciju brane žigom i pokazalo se kako je kod kupnje to iznimno važna varijabla", objasnio je Topić.

U Hrvatskoj još nije zaživjela svijest da se na intelektualom vlasništvu može zaraditi. "U Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo svakoj zainteresiranoj osobi besplatno pružamo vrijedne informacije o tehničkom sadržaju i pravnom statusu bilo kojega patenta na svijetu. Dajemo i pregled zemalja gdje se pojedini patent već koristi, u kojim zemljama još nije prisutan i što se sve s njime može raditi. Ponuda takvih informacija je golema, no gospodarski subjekti i znanstvene institucije u Hrvatskoj vrlo ih rijetko traže", ističe Topić.

To je, nažalost, još jedno mjerilo naše (ne)razvijenosti.