Lada Sartori zaposlena je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu od početka 1997, ali je isti posao kao honorarac obavljala već od 1995. Njezin posao podrazumijeva održavanje lokalne mreže, mrežnih uređaja, instalacije mrežne podrške na osobnim računalima djelatnika, održavanje poslužitelja, korisničkih računa djelatnika i studenata, te pružanje pomoći korisnicima. Uz ovaj posao Lada je i predavačica na CISCO akademiji te polaznica poslijediplomskog studija na FESBu.

Koliko kompjutera i servera održavaš te o koliko se korisnika brineš?

Umreženo je oko 450 računala i desetak poslužitelja. Brinemo o oko 2300 djelatnika i suradnika te studenata, kojima se korisnički računi otvaraju automatski prilikom upisa.

Koja je najveća prednost tvoga posla?

Posao je dinamičan i zanimljiv, jer zahtijeva konstantno učenje i usavršavanje. U današnje vrijeme razvoj računalne tehnologije veoma je brz, a akademska sredina je mjesto gdje se tehnologije najprije implementiraju i unaprjeđuju. Tako sistemci stalno moraju držati korak s vremenom.

Koji su najveći problemi na tvojoj instituciji kad su u pitanju sistemci i mrežari?

Najveći problem je nedostatak kadra. Službeno sam ja jedini sistemac zaposlen na ustanovi. Mjesto je bilo odobreno od Ministarstva prije 9 godina, kada je na FESBu bilo umreženo 30-40 računala, a na poslužitelju otvoreno tek 200 korisničkih računa. Sada su ti brojevi deset i više puta veći, a dodatna radna mjesta nisu se otvorila. Srećom, prije godinu-dvije uspjela sam nagovoriti upravu da zaposle dva studenta na pola radnog vremena preko student servisa, što mi je dijelom smanjilo opterećenje. No, i dalje ne stižemo obavljati sve potrebno u optimalnom roku.

Tko bi taj problem trebao riješiti i u kojem roku?

Ustanove bi trebale prepoznati problematiku i vršiti stalni pritisak na Ministarstvo obrazovanja i športa za otvaranje novih radnih mjesta u sektoru informatike. S druge strane, morala bi se uzeti u obzir veličina ustanove, broj računala i korisničkih računa, pa broj radnih mjesta određivati prema tim podacima.

Postoji li trend odlazaka sistemaca i mrežara iz visokoškolskih ustanova u privatne firme?

Ponekad kolege, destimulirani malom plaćom, odlaze u privatne firme. Zbog širokog opsega poslova koje su obavljali na fakultetima i znanja koja su u tom poslu trebali usvojiti, prilično su cijenjeni u privatnim firmama kao gotov kadar kojem ne treba puno vremena da bi se specijalizirao u nekom užem području.

Kako bi se oni mogli zadržati na visokoškolskim ustanovama?

Bolji status sistemaca i veća plaća bili bi poticaj ljudima da ostaju na fakultetima. Sistemci na ustanovama najčešće nisu dovoljno cijenjeni. Dok svojim radom osiguravaju da sve funkcionira glatko, gotovo da se i ne zna da postoje. Kad nastane problem često se čuje da oni uopće ne obavljaju dobro svoj posao, jer da nije tako, problem se ne bi ni pojavio. Uz dužno poštovanje svima, električari, vodoinstalateri ili zidari imaju bolji status u očima ljudi.

Da li ste se ikada za svoje probleme obratili ministru obrazovanja, znanosti i športa dr. Draganu Primorcu? Koliko je on uopće upoznat s tom problematikom?

Već nekoliko godina šaljemo dopise Ministarstvu s molbom za odobrenje novih radnih mjesta, ali do sada nismo dobili pozitivan odgovor.

Da li pristaješ administrirati privatna računala profesorima i koliko često oni imaju takve zahtjeve?

Takvih slučajeva je bilo i službeni je stav da to ne radimo. Ipak, kako se uvijek radi o kolegama, nekoliko puta smo to i napravili, kao osobnu uslugu. Ipak, krajnje je vrijeme da ljudi konačno shvate kako je održavanje računala posao kojeg treba obavljati stručnjak. Primjerice, električara ili vodoinstalatera svi zovu kada im se u kući pojavi problem i uredno mu plate cijenu koju god navede, a usput ga i počaste. Kad se radi o servisiranju računala radije će pozvati sinovog prijatelja i na kraju mu reći: hvala i lijepo mu se nasmiješiti.

Koliko ti angažman predavačice na Cisco akademiji oduzima vremena za obavljanje svakodnevnog posla?
Cisco akademija nije direktno povezana s mojim poslom iako se odvija u organizaciji FESBa. To je honorarni angažman od kojeg imam velike koristi, jer sam u stalnom kontaktu s novim tehnologijama i standardima. To znači da profitira i moj posao sistem inženjera koji zaista volim obavljati.