Wolfgang Gentzsch, jedan od vodećih stručnjaka za grid tehnologije i voditelj uspješnog projekta MCNC Grid Computing & Networking Services održao je prvo predavanje na ovogodišnjoj konferenciji ITI 2005 (engl. Information Technology Interface) u Cavtatu. U svojoj prezentaciji objasnio je evoluciju grida, osvrnuo se na prednosti i budućnost grida, ali se prisjetio i najvećih, i još uvijek neriješenih problema te tehnologije.

Društvo "jednakih prilika" za sve

Već su poznate gotovo sve prednosti koje grid pruža akademskim i industrijskim korisnicima: od povećanja iskoristivosti resursa za 20-80%, većeg stupnja suradnje među ljudima, dinamičnosti grid okoline (tvrtkama omogućuje veću fleksibilnost u poslovanju, poput jednostavnije i brže prilagodbe promjenama na tržištu) i dr.

Po naravi grid je računalna okolina otporna na pogreške. Time automatski osigurava visoku dostupnost (engl. high availability HA) aplikacija esencijalnih za tvrtku. Grid omogućava i integraciju heterogenih resursa, a time se korisnicima nudi odabir onih resursa koji im odgovaraju, poput primjerice OS-a, arhitekture računala itd.

U skoroj budućnosti u grid će se povezivati sve veći broj različitih uređaja kao što su automobili, mostovi, pa čak i senzori koji će biti ugrađeni u ljudska tijela. Računalna infrastruktura sačinjena od teraflopsnih resursa povezanih terabitnim vezama omogućit će obradu iznimno velikih količina podataka. Za interakciju s takvim sustavom korisnicima će biti potrebni samo zaslon i tipkovnica. Takva infrastruktura omogućit će bolje povezivanje pojedinaca u društvu te ostvarivanje veće stabilnosti i blagostanja na razini pojedinih država. Kao posljedica toga nastat će društvo s "jednakim prilikama" (engl. equal opportunity) za sve pojedince. Gentzsch predviđa kako će doći do drastičnog porasta obrazovanja i porasta broja radnih mjesta što u završnici dovodi do smanjenja gladi i ratova u svijetu.

Grid postaje uslugom poput plina

Evolucija grida odvijala se kroz tri velika vala.

Istraživački val (engl. Research) počeo je još sredinom devedesetih godina, kada su pokrenuti prvi veliki istraživački projekti na području raspodijeljenog računalstva, kao što su npr. I-WAY, Legion i UNICORE. U toj fazi, grid se primjenjuje u akademskoj zajednici za prosesorsko posluživanje teških i računalno zahtjevnih znanstvenih aplikacija, ujedinjavanje podataka i znanja te suradnju udaljenih timova znanstvenika. Rezultati te faze su brojni de facto standardi, od kojih je najznačajniji Globus Toolkit.

Poslovni val (engl. Business) počeo je u posljednjih nekoliko godina. Danas vidimo sve više "velikih igrača" poput IBM-a, Intela, HP-a i Suna kako sudjeluju u izgradnji grid posredničkih sustava, protokola i standarda. U ovoj je fazi vrlo važna činjenica nastanak dviju organizacija: Enterprise Grid Alliance (EGA) i Globus Consortium. EGA je konzorcij vodećih tvrtki iz računalne industrije zadužen za razvoj standarda grida i tehnologija relevantnih za poslovnu upotrebu. Globus Consortium je zadužen za unapređivanje Globus Toolkita i pružanje podrške.

Korisnički val (engl. Consumer) je treći val i tek dolazi sljedećih godina. Grid počinju široko prihvaćati i prosječni korisnici, a on će postati oblikom usluge poput plina i električne energije.

Važnost standardizacije

Ključ za uspjeh grid sustava je usvajanje standarda koji omogućavaju međusobnu suradnju između različitih implementacija. Samo u proteklih dvije godine napravljen je veliki korak u standardizaciji, a najvažniji primjeri su OGSA (engl. Open Grid Service Architecture), specifikacija arhitekture grid sustava i WSRF (engl. Web Service Resource Framework), veliki korak u integraciji grid i web servisa. 

Važnosti standardizacije doprinosi broj organizacija koje učestvuju u njihovom donošenju. Na prvom mjestu to je Global Grid Forum (GGF), koji definira najveći dio standarda relevantnih za područje grida. Za grid standarde važna je i organizacija za standardizaciju na području Interneta IETF (engl. Internet Engineering Task Force), organizacija OASIS (engl. Organization for the Advancement of Structured Information Standards) zadužena za standardizaciju u području web servisa, posebice u poslovnoj primjeni. Tu je još i DMTF (engl. Distributed Management Task Force) zadužen za standardizaciju protokola za raspodijeljeno upravljanje, W3C (engl. World Wide Web Consortium) koji služi za interoperabilnost na Internetu i WS-I (engl. Web Services Interoperability) za interoperabilnost u području tehnologije web servisa.

Sigurnosni mehanizmi

Sigurnosni mehanizmi koji se koriste u grid tehnologijama jednako su jaki kao i oni koji se koriste u Internetu.

Osnova današnjih grid sustava je PKI (engl. Public Key Infrastructure), SSL (engl. Secure Socket Layer) i sigurnosni mehanizmi vezani za tehnologiju web servisa. Jedan od većih problema je u tome što grid treba omogućiti integraciju različitih sigurnosnih sustava i politika koji se koriste na resursima te stvaranje dinamičkih veza povjerenja i virtualnih organizacija. Navedeni problemi još nisu riješeni.

Za zaštitu samih resursa koji čine grid potrebno je imati dobro osiguranje na nivou operacijskog sustava. Kao primjer navodi OS Trusted Solaris. Također je važno zaštiti tzv. kontejnere (engl. container) - programske komponente unutar kojih se izvode grid servisi.

Otvoreni problemi

No, da bi grid u potpunosti postao funkcionalan i široko prihvaćen potrebno je riješiti nekoliko otvorenih problema.

Prva skupina problema najlakša je većim dijelom je riješena. To su problemi tehničke prirode: razvoj standarda, posredničkih sustava, korisničkih sučelja, itd.

Druga skupina problema je kulturološke naravi. U osnovi grida leži koncept dijeljenja resursa: informacija, računala, baza podataka, znanja, aplikacija, itd. Dijeljenje je naročito osjetljivo područje u industriji, gdje je posjedovanje znanja i informacije ključ uspjeha na tržištu. Još teže je kada su podaci tajni (državni dokumenti, medicinski, itd.).

Treća skupina problema je pravne naravi. Da bi se omogućilo dijeljenje resursa nužno je donijeti zakone koji će to regulirati.

No, rješavanje ovih problema ubrzat će brojne prednosti grida te porast interesa od strane industrije i širokog kruga korisnika. Upravo široko prihvaćanje grida i standardizacija stvorit će osnovicu potrebnu za donošenje zakona.

MCNC, http://www.mcnc.org

ITI 2005, http://iti.srce.hr

Globus Toolkit, http://www.globus.org

UNICORE, http://unicore.sourceforge.net

GGF, http://www.ggf.org

IETF, http://www.ietf.org

OASIS, http://www.oasis-open.org

DMTF, http://www.dmtf.org

W3C, http://www.w3.org

WS-I, http://www.ws-i.org