U Hrvatskoj je svijest o autorskim pravima na niskoj razini. U kućnim zbirkama mnogih građana ne bi bilo teško pronaći nelegalne kopije glazbenih i filmskih djela, ili fotokopije knjiga. Autor koji je uložio svoj trud i talent u kreativni čin ima pravo na naknadu za korištenje svoga djela. Ne bismo li se i sami naljutili kad bi netko iskorištavao plodove našeg mukotrpnog rada, a da mi od toga nemamo koristi?

Što je autorsko pravo?

Zakon koji uređuje tu problematiku, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Sabor je usvojio 2003. godine

Autorskim djelom smatra se svaka originalna intelektualna tvorevina iz tri područja: književnoga, znanstvenog i umjetničkog. To mogu biti: jezična djela (pisana i govorna djela, ali i računalni programi), glazbena, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnosti, djela iz arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela, audiovizualna djela, te prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice, tablice i dr. Samostalnim autorskim djelima smatraju se i prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade nekog autorskog djela.

Ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti ne smatraju se autorskim djelom. Tako znanstvena otkrića, zakoni ili sudske odluke, dnevne novosti i vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija, te narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava jer imaju karakter opće svojine. Ipak, za priopćavanje narodnih tvorevina plaća se naknada, koja ide u državni proračun i koristi se za unapređenje stvaralaštva pojedinih područja.

Srodna prava uređuju prava izvođača autorskih djela. Autorska i srodna prava spadaju u kategoriju intelektualnog vlasništva, zajedno s industrijskim dizajnom (robnim znakovima, patentima i dr.).

Moral i imovinska korist

Autorsko pravo ima dva aspekta: moralno pravo autora i pravo na imovinsku korist od djela.

Moralna prava obuhvaćaju pravo autora da odredi kada će i pod kojim uvjetima njegovo djelo biti objavljeno, ili, na primjer, da li će istaknuti svoje ime ili će koristiti pseudonim. To pravo podrazumijeva da se autorsko djelo ne skraćuje ili preinačuje, pa autor može opozvati dozvolu za korištenje svoga djela i tražiti popravljanje štete.

Imovinska prava uključuju pravo na reproduciranje djela, pravo distribucije, pravo priopćavanja autorskog djela javnosti i pravo prerade.

Trajanje autorskog prava

Autorsko pravo, kao oblik vlasništva, traje za života autora i sedamdeset godina poslije njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Nakon toga ono postaje javno dobro. Imovinska prava reproduktivnih umjetnika (izvođača) traju 50 godina od izvedbe.

Nakon smrti autora autorsko pravo prenosi se na njegove nasljednike. Oni tada imaju isključivo pravo koristiti ili odobravati drugim osobama korištenje djela.

Naknade i kazne

Autor djela koja se bez njegova odobrenja presnimavaju za osobno korištenje ima pravo na naknadu od prodaje tehničkih uređaja koji omogućuju kopiranje i praznih nosača zvuka, slike ili teksta. To se, na primjer, odnosi na fizičke ili pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja! Naknada je uračunata i u cijenu uređaja za tonsko i vizualno snimanje, fotokopirnih uređaja te praznih nosača zvuka, slike ili teksta. Za uređaje i predmete koji se ne proizvode u Hrvatskoj naknadu plaća uvoznik.

Prekršitelji autorskih prava kažnjavaju se novčanim i zatvorskim kaznama. Na primjer, neovlašteno distribuiranje ili dekodiranje kriptiranog satelitskoga signala kažnjava se zatvorom u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

Novčanom kaznom od pet do pedeset tisuća kuna kažnjavaju se pravne osobe koje neovlašteno kopiraju i distribuiraju djela, javnosti otkrivaju sadržaj još neobjavljenog autorskog djela, ili koriste tuđe djelo bez isticanja izvora, odnosno autora originala. Fizičke osobe se za ta djela kažnjavaju globama od dvije do deset tisuća kuna.

Kada slijedeći puta budete skidali "besplatna" autorska djela s Interneta, dobro promislite što radite. Nepoznavanje zakona nikoga ne opravdava. Uostalom, nakon čitanja ovog članka ionako više ne možete tvrditi da ste neinformirani, zar ne?