Hrvatska akademska i istraživačka mreža
  NASLOVNICA MAPA WEBA TRAŽILICA KONTAKTI CARNET WEB
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
 
menu 4
Sigurnost
menu 4
Distribucija
menu 4
Pomoć
menu 4
Dokumenti
menu 4
menu 4

 

 

30-12-04 11:11
Multimedijalni blagdani

piše DAMIR GLAVAČ

Što je sve potrebno za gledanje multimedijalnih datoteka na računalu?

Ako se u ove blagdanske dane želite malo odmoriti te pogledati kakav dobar film na računalu, ne bi bilo loše znati što je sve potrebno da bi to i uspjelo. Danas postoji puno algoritama, tj. codeca kojima se komprimira (i u stvarnom vremenu dekomprimira) sadržaj multimedijalnih datoteka. Možemo ih podijeliti na codece kojima se komprimiraju datoteke sa zvukom i datoteke s videom, a ti su multimedijalni sadržaji zapakirani u avi ili mpeg datoteku.
Zašto uopće codeci i komprimiranje?
Iako je kapacitet diskova koji se danas nalaze u većini računala relativno velik, opet postoji potreba za ekonomičnim korištenjem prostora, jer nekomprimirane video datoteke mogu zauzeti i po 30 GB prostora za sat vremena trajanja. To je ipak puno, pa tu ulogu dobija algoritam po kojemu se one smanje na veličinu od 700 MB kako bi stale na veličinu kapaciteta CD-a, te se tako oslobodio prostor na disku. Ti se algoritmi za kodiranje i dekodiranje multimedijalnih sadržaja nazivaju codeci.
S vremenom ih je sve više, ali iskristaliziralo ih se nekoliko koji se najviše koriste, pa ćemo opise suziti na razuman broj. Kod instalacije codeca je najbolje koristiti codec packove u kojima se nalazi više codeca pa s time možete biti sigurni da ćete imati sve potrebno za gledanje i slušanje multimedijalnih datoteka. Nažalost, u nekima od tih packova mogu biti ubačeni razni spyware programi, pa ćemo vam na kraju ovog teksta preporučiti dva sa kojima u dosadašnjem korištenju nije bilo problema. Dobra stvar je to da je većina codeca besplatna.

DivX

Codec u najmasovnijoj uporabi je DivX. Njega možemo označiti kao pionira u komprimiranju onih video datoteka koje postaju pogodne za masovnu razmjenu multimedijalnih sadržaja putem interneta. Prva verzija je nosila oznaku 3.11 s oznakom "DivX;)". Bila je to prerada Microsoftova neuspjelog prijedloga za komercijalni standard MPEG-4 codeca. DivX;) je davao puno bolju kvalitetu od izvornika, uz bolji razmer veličina komprimiranih i nekomprimiranih datoteka. Kako bi se izbjegle pravne prijetnje ekipa koja radi na njemu u daljim je verzijama cijeli je kod napisala nanovo, te još poboljšala razmjer kompresije. Tako se DivX nametnuo kao vodeći codec. Nove verzije se pojavljuju svakih nekoliko mjeseci, a trenutačno aktualna verzija je 5.2.1. Do sada je bio besplatan, ali u posljednjim verzijama nudi se izbor između besplatne ili komercijalne varijante. Za gledanje filmova besplatna je varijanta dovoljna. Komercijalna inačica koristi onima koji multimedijalne datoteke pripremaju.
DivX kompresija radi na načelu izračunavanja razlike sljedeće sličice (framea) iz video zapisa prema prethodnoj. Zbog takvoga načina rada potreban je bar sadržaj jedne cijele slike u video zapisu, takozvani keyframe. Kod dobroga kodiranja ključna se sličica umeće bar svakih 15-20 sekundi. Pregledavanjem zaustavljenoga kadra na vremenskoj crti u playeru, zaustavljena se sličica u većini slučajeva vraća nekoliko sekundi unatrag, na sadržaj keyframea, prve cijele slike. Radi završne veličine cijele multimedijalne datoteke nije pri njenom stvaranju dobro pretjerivati s brojem cijelih slika.
Druga važna stvar u DivX-u je bitrate, tj. količina bitova kojima se opisuje jedna slika. Što je broj bitova veći slika je kvalitetnija, ali datoteka je veća. Postoje programi koji izračunavaju bitrate ovisno o željenoj veličini filea.

Xvid

Xvid codec se pojavio nakon DivX-a, a ime je nastalo čitanjem akronima divx s desna na lijevo. Koristi slične principe kodiranja, a neki recenzenti tvrde je bolji od DivX-a.

AC-3 codec

Codec je za kodiranje zvuka. Prednost mu je jer nosi informaciju o višekanalnom zvučnom zapisu, a komprimiran zauzima manje prostora u završnoj avi datoteci. Možemo reći da je AC-3 sličan mp3 formatu, uz podršku za višekanalni zvuk.

Tri spomenuta codeca su "obavezni likovi". Morate imati instalirane želite li biti donekle sigurni da ćete moći gledati većinu dostupnih multimedijalnih datoteka. Svaki njih moguće je samostalno instalirati, ali bolji izbor je instalacija codeca u packovima s više njih. Dva koja zavređuju preporuku mogu se pronaći na donjim linkovima:

All-In-One Codec

http://www.free-codecs.com/download/Codec_Pack_All_in_1.htm
http://www.codecpack.com

U ovom paketu su osnovni codeci koji će zatrebati u većini slučajeva. Ako se unatoč tome željena datoteka ne može reproducirati, usojeh ne bi trebao izostati iz drugoga koraka, uz Nimo codec pack:

Nimo Codec Pack

http://nimo.titanesk.com
http://nimo.titanesk.com/modules/freecontent/index.php?id=1

U Nimo codec pack ugrađeno je puno više filtera i codeca, ali zahtijeva i više znanja o svakom pojedinom modulu, jer se i instaliranjem nepotrebnoga modula slika željene multimedijalne datoteke za koju imate sve potrebno - može postati nevidljiva.

Od korisnih programa ćemo spomenuti GSpot, kojim se možete otkriti kojim codecima je kodiran pojedini film:

GSpot

http://www.headbands.com/gspot/

Nakon teorije i instalacije codeca, na redu su aplikacije za gledanje videa.

Windows Media Player

Player je sastavni dio Windowsa, ali vjerujem da ćete brzo odustati od njega, jer ne podržava titlove, a diskriminira oštećene ili nezavršene datoteke.

Zato prijeđimo odmah na punokrvne divx playere. Ovdje ćemo spomenuti dva: svaki ima malo različite funkcije, pa ovisno o sklonostima ljudi koriste onaj koji im se učini bolji.

BSPlayer

Prednost mu je jer se titlove može pozicionirati po visini ekrana, a može im se pridodati efekt sjene ili obruba, pa se lakše čitaju. Tako se vide samo slova, a ne i crna podloga ispod njih. Još jedna mu je prednost što se lijevom tipkom miša može zaustaviti i ponovno pokrenuti film. Nove verzije toga programa izlaze često, pa zato pojedine inačice znaju biti nestabilne. Budući da je riječ o programu s relativno jednostavnim funkcijama isprobavanjem se treba odlučiti za onu koja zadovoljava. U trenutku pisanja ovog teksta, aktualna je verzija 1.02. Titlovi se dodaju klikom na desnu tipku, "Učitaj titlove...".
http://www.bsplayer.org
ftp://ftp.arnes.si/software/simtelnet/win95/mmedia/bplay085.exe

Crystal Player

Osobno bih odabrao ovoga, kao trenutačno jedan od najboljih playera. Jednostavan za korištenje, sa dobrom podrškom za titlove. Nije toliko osjetljiv na pogreške u avi datotekama i titlovima kao BSPlayer, te je jako stabilan. Može reproducirati nezavršene datoteke. Upravlja se desnom tipkom miša. Jedino nekad zna iskrsnuti problem što za titlove uzima veličinu fonta zadanu u samome titlu; ako ta veličina ne odgovara ili vam je na vrh glave da razni filmovi imaju razne veličine titlova, onda morate isključiti tu opciju i podesiti je ručno. Komu je to važno, skinovi su mu slabija strana.
http://www.crystalplayer.com





[Lista]
Ovu uslugu CARNeta realizira Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
  Copyright ©2005. CARNet. Sva prava zadržana. Impressum.
Mail to
sys-portal@CARNet.hr