Hrvatska akademska i istraživačka mreža
  NASLOVNICA MAPA WEBA TRAŽILICA KONTAKTI CARNET WEB
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
 
menu 4
Sigurnost
menu 4
Distribucija
menu 4
Pomoć
menu 4
Dokumenti
menu 4
menu 4

 

 

17-10-05 14:31
RSS

piše NINO KATIĆ

U poplavi informatičkih kratica evo još jedne - RSS. Pojavljuje u verzijama 1.0 i 2.0, a kratica za svaku verziju ima drugačije značenje. Tako u verziji 1.0 označava "RDF Site Summary", dok u verziji 2.0 RSS predstavlja oznaku za "Really Simple Syndication". Iz ovih naziva vjerojatno nikome nije jasno o čemu se zapravo radi, osim da očito ima nekakve veze s RDFom (još jednom lijepom troslovnom kraticom). A radi se o sljedećem.

Pretpostavimo da jako ambiciozan budući sistemac čita članke s ovog i još mnogo drugih portala. Najviše ga interesiraju teme iz područja sigurnosti i novosti iz Unix svijeta, ali ga jako zanima i način na koji Britney Spears provodi svakodnevno vrijeme. Budući na portalima, osim ove tri glavne teme koje zanimaju budućeg sistemca, sve vrvi od sadržaja koji ga malo ili nimalo ne zanimaju, čovjeku je teško u toj gomili informacija naći onu pravu. Osim toga, fiktivnog sistemca ne zanimaju samo informatičke tehnologije, on je sportaš, muzičar i pustolov, te nema vremena svaki dan među hrpom informacija provjeravati da li se negdje pojavila ona prava. Što će pomoći ovom zamišljenom liku da dobije samo one informacije koje ga zanimaju bez utroška dragocjenog vremena? Odgovor je RSS. A kako?

Jednostavno. Ključna riječ su RSS feedovi koji predstavljaju dokument baziran na XML 1.0 specifikaciji. Za svako područje na portalu definira se poseban feed, npr. sigurnost predstavlja jedan feed, novosti iz Unix svijeta drugi. Feedovi se kreiraju dinamički, što znači da pojavljivanje nekog članka ili novosti u određenoj kategoriji (npr. sigurnost) uzrokuje generiranje novog feeda. Budući se radi o XML dokumentu njegova struktura može biti npr. ovakva:

 

<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Novosti iz područja sigurnosti</title>
    <link>http://example.com/</link>
    <description>Ovdje su novosti iz područja sigurnosti</description>
    <item>
       <title>Novosti 1.10.2005</title>
       <link>http://example.com/2005/10/01</link>
       <description>Rupa u IEu</description>
    </item>
    <item>
       <title>Novosti 2.10.2005</title>
       <link>http://example.com/2005/10/02</link>
       <description>Rupa u Firefoxu</description>
    </item>
  </channel>
</rss>

 

Tagovi označavaju site s kojeg su novostip reuzete (unutar channel taga) i pojedinačne stavke u obliku item tagova koji predstavljaju linkove na pojedine novosti. Za generiranje feedova postoje mnogobrojni alati i funkcije u različitim jezicima. Nakon što je generiran, feed je potrebno negdje objaviti u obliku HTML linka. Najbolje je to učiniti na samom portalu, npr. u sekciji RSS feedovi ili na istoj stranici za koju je feed vezan. Osim toga, feedove je moguće objaviti i na za to namijenjenim web siteovima poput npr. http://www.syndic8.com/

Kako pročitati informacije sadržane u RSS feedu? Pojedini browseri poput Firefoxa znaju iz HTML sourcea izvući podatak o RSSu. Primjer takve linije sadržan je u kodu Tportala (http://www.tportal.hr/)

 

<LINK REL="alternate" TYPE="application/rss+xml"
TITLE="T-Portal: Najnovije Vijesti" HREF="http://www.tportal.hr/rss/najnovijevijesti.xml" /> 

 

U desnom donjem uglu Firefox prozora pojavljuje se ikona koja upućuje na postojanje RSS feeda, te nam omogućuje dodavanje njegovog sadržaja, tj. linkova u bookmark. Nakon što dodamo feed u bookmark u bookmarku se pojavljuju linkovi na različite vijesti.

Osim Firefoxa, za procesiranje feedova i prikaz HTML sadržaja koji je u obliku linka sadržan u feedu, postoje i različite stand-alone aplikacije. Jedna od njih je freeware RssReader (http://www.rssreader.com) za Windowse. Nakon što dodamo URL/URLove na kojima se nalaze feedovi koji nas zanimaju, program će proparsati XML datoteku i u obliku HTMLa prikazati njen sadržaj. Sadržaj je obično formatiran na način da su izlistane vijesti s kratkim opisom i linkom na puni tekst. Program će u određenim vremenskim intervalima sam skinuti one feedove koje pratimo i na transparentan način omogućiti nam uvid u vijesti koje nas zanimaju, bez potrebe da se za njima traga.

Na kraju još nekoliko detalja o različitim verzijama RSSa. Kao što je na početku rečeno, verzije 1.0 i 2.0 glavni su izbori prilikom rada s RSSom, ali postoje i druge verzije, kao npr. RSS 0.9, 0.91, 0.92, Atom i sl. Budući su i 1.0 i 2.0 verzije RSSa neformalne specifikacije, pojavila se i alternativa u obliku formalne specifikacije objavljena od strane IETF Working Group i zove se Atom. Razlike između verzija 1.0 i 2.0 su u tome što je RSS 1.0 proširiv, ali nešto složenji od RSSa 2.0 koji je veoma jednostavan.

Više informacija o RSSu potražite na
http://www.mnot.net/rss/tutorial/
ili
http://techrepublic.com.com/5100-3513_11-5845169.html?tag=nl.e106

 





[Lista]
Ovu uslugu CARNeta realizira Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
  Copyright ©2005. CARNet. Sva prava zadržana. Impressum.
Mail to
sys-portal@CARNet.hr