Postoje više podjela klastera na različite tipove. Jedna od podjela klastera je podjela na mreže radnih stanica (engl. Network of Workstations, NOW) i Beowulf klastere. Mreže radnih stanica često nazivaju i nakupinama mrežnih radnih stanica (engl. Clusters of Networks, COW).

Mreže radnih stanica su računala koja nisu posve podređena radu u klasteru, nego ih korisnici obično svakodnevno upotrebljavaju. U razdobljima kada su neopterećena ta se računala iskorištavaju dodijeljenim klasterskim poslovima. Za funkcioniranje mreže radnih stanica klasterski middleware mora omogućavati praćenje opterećenja računala, a sustav za upravljanje poslovima ravnomjerno opterećuje raspoloživa računala.

Prvi veliki proboj na području mreža radnih stanica i klastera općenito bio je 30. travnja 1997. godine kada je u sklopu projekta na COW klasteru »Berkeley Network of Workstations« uporabom benchmarka Linpack izmjerena procesna brzina veća od 10 gigaflopsa, čime je klaster ušao među 200 najbržih računala na svijetu.

Najpoznatiji i najuspješniji predstavnik mreža radnih stanica je i najzorniji primjer na kojemu je načelu ustrojen rad mreže radnih stanica. To je računalni potprojekt raspodjele posla u projektu SETI, Search for Extraterrestrial Intelligence, pokojnoga astronoma, velikoga vizionara i popularizatora znanosti Carla Sagana. Kada je SETI zapao u financijske teškoće jer mu je uskraćeno financiranje analize signala osluškivanja svemira u potrazi za porukama izvanzemaljske inteligencije, godine 1999. odlučeno je da se sveukupnost sirovih podataka podijele u pakete, te ih se distribuira dobrovoljcima koji bi ih obradili i rezultate vratili u zajedničku bazu. To je poznati projekt SETI@home. Ubrzo poslije pokretanja postao je najveća ikada okupljena mreža računala koja zajednički rješava isti problem. Softver kojim dobrovoljni korisnici projekta zapošljavaju slobodno procesorsko vrijeme vlastitoga računala ima nekoliko formi i distribucija. Najduhovitija je primjena u obliku čuvara zaslona i pokreće se na isti način. Kada je aktiviran, klijentski softver SETI@home prima, te analizira pojedinačni paket podatka radio signala koji je, osluškivanjem radijskih emisija iz svemira, snimio radioteleskop s najvećim promjerom tanjura za koncentraciju signala ugrađenom u planinsku udolinu išnih prašuma u Arecibu, Portoriko. Obrada se sastoji u pretraživanju signala, koji je navlastito šum, ne bi li se u nekom njegovom modalitetu otkrio uzorak za koji bi se moglo pretpostaviti da nije prirodno generiran. Softver dobiveni rezultat poslije obrade vraća principalnom računalu i preuzima novi paket.

Za razliku od egzemplarnog projekta SETI@home, namijenjenog rješavanju specijaliziranoga problema, mreže radnih stanica uposlene pomoću klasterskih alata Condor ili GLUnix koriste se kao opća brza superračunala.

Global Layer Unix (GLUnix) je dio projekta «Berkeley Network of Workstations». GLUnix je sustav koji identificira neiskorištene resurse u mreži, omogućava seljenje procesa za potrebe dinamičkog izjednačavanja opterećenja i pruža potporu za brzu komunikaciju među dijelovima procesa koji se izvršavaju na različitim računalima.

Condor je sustav za upravljanje poslovima namijenjen prvenstveno za računalstvo s velikom propusnošću (engl. High Throughput Computing, HTC). Condor pruža podršku za izgradnju Beowulf klastera sastavljenih od računala namijenjenih samo funkciji čvora u klasteru. Condor je ujedno moguće iskoristiti i za prikupljanje neiskorištenih računalnih resursa, te jednostavnu migraciju poslova u trenutku kada resursi prestanu biti slobodni, a to su osnovne funkcionalnosti mreža radnih stanica.

Dopunske informacije moguće je naći na sljedećim stranicama:

http://setiathome.ssl.berkeley.edu/

http://www.cs.wisc.edu/condor/

http://now.cs.berkeley.edu/Glunix/glunix.html

http://now.cs.berkeley.edu/