Indijski urođenici tisućljećima su iskorištavali blagodati stabla neem za potrebe medicine, ili kao pastu za zube zbog njegova antibakterijskog učinka. Iako je pasta za zube dobivena iz stabla neem njihov izum, nikada ga nisu patentirali. To su umjesto njih napravile američke i japanske korporacije, dodale im kodnu i numeričku oznaku i prisvojile. Spomenute korporacije u ovom trenutku drže 12 patenata na proizvode dobivene iz stabla neem, uključujući i pastu za zube. Apsurdno je što stanovništvo Indije sada Amerikancima i Japancima plaća to pravo! O ovome slučaju iscrpno je u svojoj knjizi "Biološki pirati" pisala poznata indijska spisateljica Vandana Shiva koja je optužila globalne svjetske korporacije da koloniziraju potčinjene urođeničke skupine i siromašne zemlje.

Ova anegdota nije izdvojen slučaj. Mediji godinama pišu o američkom prisvajanju umjetnosti izvornih Amerikanaca. Njihovim likovnim stvaralaštvom Amerikanci krase naslovnice svojih knjiga, izložbenih prostora muzeja i sl.

Zemljama koje nisu na vrijeme zakonom zaštitile svoje intelektualno vlasništvo može se lako dogoditi da im ga netko preotme. Ta je vrsta krađe iznimno unosna. Istraživanja pokazuju kako je krađa žigova (trade mark) djelatnost koja je na globalnoj razini na četvrtom mjestu po zaradi, odmah iza trgovine drogom, oružjem i prostitucije.

Nedopušteno oponašanje i direktno kopiranje najčešći su načini kršenja intelektualnog vlasništva. Izravno kopiranje najizraženije je kod kršenja autorskoga prava, jer se CD-i ili DVD-i s raznim glazbenim ili filmskim sadržajima danas prže u nevjerojatnim količinama.

Nedopušteno oponašanje događa se u situacijama kada netko želi priskrbiti dio tržišnog kolača imitiranjem već postojećega žiga. Čest je to slučaj s trapericama LEVI'S. Postoje proizvođači traperica, koje su po imenu i kroju vrlo slične trapericama LEVI'S, ali ih oni prodaju npr. pod robnom markom ELVI'S. Na taj način u zabludu dovode potrošače i nanose štetu izvornom proizvođaču.

Krađa intelektualnog vlasništva nije zaobišla ni našu zemlju. S lažnim proizvodima i imitatima susreli su se brojni hrvatski proizvođači. Podravkin proizvod Vegeta višestruko imitiraju, u Hrvatskoj i izvan nje. Kod kupnje gotovo da se i ne razlikuje originalna od lažne ambalaže, no sadržaj unutar ambalaže različit je. Takve slučajeve moguće je prijaviti nadležnom inspektoratu, a lažne proizvođače čekaju i novčane kazne koje se, prema Zakonu o žigu, kreću od 20 do 100 tisuća kuna.

Intelektualno vlasništvo najvažnije je pravodobno zaštititi. Ako se neki izum odmah ne patentira, inovatorima će se dogoditi isto što i indijskim starosjediocima s njihovim prirodnim resursima. Zakon kaže kako nema jače pravo onaj tko ga izumi, nego onaj tko ga patentira. Svoje intelektualno vlasništvo trebamo štititi, a tuđe poštivati, kako i mi ne bi postali poput zemalja koje poznatu krilatica prilagođavaju na način "Tuđe hoćemo, svoje ne damo!"