Hrvatska akademska i istraživačka mreža
  NASLOVNICA MAPA WEBA TRAŽILICA KONTAKTI CARNET WEB
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
 
menu 4
Sigurnost
menu 4
Distribucija
menu 4
Pomoć
menu 4
Dokumenti
menu 4
menu 4

 

 

28-11-05 10:38
Ilegalna trgovina krivotvorinama

piše ALEKSANDRA ŠTINGL

O potrebi zaštite intelektualnog vlasništva kao generatora gospodarskog razvoja, ali i pokazatelja stupnja demokratičnosti neke zemlje, u posljednje vrijeme sve se više govori. Nedavno je i ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović izjavila kako smo na putu približavanja Europskoj Uniji, između ostaloga, najviše napravili upravo na polju zaštite intelektualnog vlasništva. Ipak, ne možemo se oteti dojmu da se ono ne štiti dovoljno da bi od njega mogli živjeti kao neke druge visoko razvijene zemlje. O tome koliko vrijedi naše intelektualno vlasništvo i koliko ga štitimo, razgovarali smo s Igorom Glihom, profesorom Građanskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i voditeljem radne skupine za intelektualno vlasništvo.

 

Gospodine Gliha, da li imamo egzaktne podatke o tome koje se pravo intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj najviše krši?

Nisu mi poznati podaci o tome, ali su u medijskim napisima i izvještajima o policijskim akcijama jako vidljive povrede autorskog prava i to neovlaštenim kopiranjem (tzv. pirati) i neplaćanjem naknade za javno korištenje. Primjerice, u prostorima poput disko klubova, kafića i sl. pušta se glazba za koju se hrvatskim i stranim autorima i izvođačima naknada ne plaća uredno. Ta naknada trebala bi se plaćati putem udruga, poput Hrvatskog društva skladatelja, koje za te autore prikupljaju i raspodjeljuju naknadu. Također je prilično vidljiva povreda žiga (trademark) putem krivotvorina. Poznati su slučajevi krivotvorenja Vegete ili nekih hrvatskih pića.

 

Koliko zbog toga godišnje gubi hrvatski proračun? Posljednje procjene Ministarstva unutarnjih poslova govore o osam milijuna eura gubitka samo na pirateriji?

Nisu mi poznati ukupni gubici od kršenja svih oblika intelektualnog vlasništva. Međutim, vjerujem da će taj podatak biti dostupan, jer je koristan iz praktičnih razloga za poboljšanje konkurentnosti gospodarstva i u ocjeni potrebnih mjera za usklađivanje pravnog i gospodarskog poretka.

 

Postoje li barem nekakve procjene štete?

Gubici su u svakom slučaju veliki. I to za pojedince koji ne dobivaju naknadu koja im pripada za njihov intelektualni rad, ali i za državu. Ako netko nešto ilegalno radi za to ne plaća porez, ne zapošljava ljude niti otvara nova radna mjesta. I na kraju, autori i drugi "kreativci", zbog kontinuiranog kršenja njihovih prava i materijalnih gubitaka koje imaju od toga, mogu izgubiti interes za daljnje stvaranje. Postoje neke procjene da se vrijednost međunarodne trgovine krivotvorinama može izjednačiti s vrijednošću ilegalnih trgovina narkoticima i oružjem.

 

Zbog čega je u Hrvatskoj svijest o zaštiti autorskog prava i drugih prava intelektualnog vlasništva na prilično niskoj razini?

Ljudi ponekad krše prava intelektualnog vlasništva, a da toga nisu svjesni. Poznat je slučaj neovlaštenog korištenja glazbe u jednom hrvatskom kazališnom komadu. Neki neovlašteno pretvaraju djela u, primjerice, glazbene brojeve za mobilne telefone ili pak koriste glazbu u reklamnim spotovima. Ljudima mora biti jasno da je netko stvorio neko djelo i da ima zakonsko pravo na naknadu za iskorištavanje svog djela. Također, veća svijest o intelektualnom vlasništvu pomogla bi i korisnicima da znaju što mogu činiti bez dopuštenja autora.

 

Što je sve konkretno učinjeno na polju zaštite intelektualnog vlasništva?

Na zakonodavnom planu donijeli smo potrebne propise. U državnoj upravi su ustrojena potrebna tijela, postoji Državni zavod za intelektualno vlasništvo, posebni odjeli koji se bave zaštitom intelektualnog vlasništva pri policiji, Državnom inspektoratu i carini. Kontinuirano se provode akcije protiv pirata, a posebno je važno da se one provode i na graničnim prijelazima za sprječavanje uvoza piratske robe. Takve akcije bi ipak trebalo provoditi češće i intenzivnije. Također bi trebalo raditi na edukaciji o intelektualnom vlasništvu, a tu bi zajednički trebali djelovati država i organizacije koje se bave zaštitom i promocijom intelektualnog vlasništva.

 

Postoje li ekonomske procjene koliko vrijedi hrvatsko intelektualno vlasništvo?

Po mojem saznanju mi nemamo takvu ekonomsku evaluaciju.

 

Zbog čega?

Vjerojatno se nije smatralo potrebnim izraditi takvu studiju ili nije postojala svijest da intelektualno vlasništvo toliko vrijedi. Na razini Europske unije autorsko pravo sudjeluje sa 6 posto u bruto društvenom proizvodu, s time da tu nije uključeno i industrijsko vlasništvo zbog čega bi taj broj trebao biti bitno veći.

 

Razvijene zemlje žive od iskorištavanja intelektualnog vlasništva, jer je ono generator gospodarskog razvoja. Da li je tako i u Hrvatskoj?

Sve razvijene zemlje žive od prodaje "svoje pameti", jer prepoznaju njenu vrijednost i cijenu. U Hrvatskoj je intelektualno vlasništvo također generator razvoja. Naime, koliko je iskorištavanje intelektualnog vlasništva važno razvijenim zemljama najbolje pokazuje nedavni primjer sukoba između SAD-a i Kine. SAD je Kini zaprijetila ekonomskim sankcijama zbog velikog broja povreda intelektualnog vlasništva u toj zemlji.

 

Ipak se stječe dojam da se u Hrvatskoj dovoljno ne štiti takvo vlasništvo kako bi od njega mogli živjeti?

Činjenica je da kod nas ljudi ne brinu dovoljno o svojim intelektualnim kreacijama, bilo zato što ne znaju kako ih zaštititi, ili olako prelaze preko povreda. Primjerice, nije dovoljno nešto izumjeti, već je nakon toga potrebno svoj izum zaštititi patentom u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Tek nakon toga se izum može uspješno štititi i davati drugome na korištenje putem licence. Bez takve registracije izuma može se dogoditi da to netko drugi učini umjesto nas i po svijetu prodaje naše znanje i kreativnost. Za autorsko pravo, s druge strane, nije potrebna nikakva registracija, ali je potrebno brinuti se o svojem djelu i paziti da ga drugi ne koriste bez odobrenja i plaćanja naknade.

 

Da li putem intelektualnog vlasništva postoji mogućnost koloniziranja zemalja?

Zemlje koje zanemaruju vlastito intelektualno vlasništvo lako mogu postati "plijenom" razvijenih zemalja, putem ovisnosti o njihovim tehnologijama. Zbog toga smatram da postoji realna opasnost od neke vrste kolonizacije.





[Lista]
Ovu uslugu CARNeta realizira Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
  Copyright ©2005. CARNet. Sva prava zadržana. Impressum.
Mail to
sys-portal@CARNet.hr