O važnosti zaštite osobnih podataka i uopće informacijske sigurnosti ne govori se u posljednje vrijeme samo zbog toga što to nalažu standardi Europske Unije i NATO-a čijim članicama želi biti i Hrvatska. Ta je tema postala prvorazredna i zbog mnogo prozaičnijih razloga, a to je prije svega zaštita identiteta pojedinaca i podataka koji se među njima razmjenjuju. Sustavni pristup informacijskoj sigurnosti ne odnosi se stoga samo na državnu upravu, već i privatni sektor, dakle sve pojedince. Iz toga proizlazi i zaštita digniteta pojedinaca kao ključni smisao zakona o informacijskoj sigurnosti koji je upravo u Saborskoj proceduri. Nepostojanje nacionalnih standarda za zaštitu osobnih podataka, neadekvatan pristup tajnosti podataka u državnoj upravi stvorio je prilično lošu percepciju javnosti o pojmovima privatnosti i tajnosti. Nekoliko zakona i strategija o ovom području već je doneseno, ali čini se da se godišnji akcijski planovi presporo provode. O tome što akademska zajednica može učiniti u pogledu informacijske sigurnosti i na koji način trebaju osigurati sigurnost podataka razgovarali smo s gospodinom mr. sc. Aleksandrom Klaićem, višim stručnim savjetnikom za informacijsku sigurnost pri Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje je bilo i predlagatelj Zakona o informacijskoj sigurnosti. Za naš portal gospodin Aleksandar Klaić napravio je stručni članak o postavkama Zakona te izazovima koje Zakon donosi akademskoj zajednici.